Direktor sektora Poljoprivreda, Dalibor Kezele čovjek je velikog međunarodnog iskustva koji je cijeli svoj bogati karijerni put gradio uz Podravku. Rodio se u Koprivnici i otišao studirati u Zagreb, a odmah po
završetku Ekonomskog fakulteta, vratio se u svoj rodni kraj i zaposlio u Podravki kao brand menadžer.
Njegova svestranost, entuzijazam i želja za usavršavanjem omogućili su mu da se okuša i u drugim područjima i mnogim zemljama u kojima Podravka posluje. Tako je Dalibor tijekom godina upoznao svaki Podravkin proizvod, procese proizvodnje, ali i sve posebnosti pojedinih tržišta i država u kojima je Podravka prisutna. Tijekom karijere mnogo je putovao i radio u raznim zemljama, ali najviše je vremena, ukupno osam godina, proveo u Češkoj na poziciji predsjednika Uprave Podravkinog češkog brenda Lagris. Po povratku u Hrvatsku, dvije i pol godine bio je na čelu poslovnog programa Osnovna hrana, a od početka 2020. godine zadužen je za sektor Poljoprivreda.
Dalibor i dalje puno putuje pa smo ga i za ovaj razgovor uhvatili u pauzi između dva putovanja. No kako sam otkriva, sada su ta putovanja uvelike povezana s obilaskom Podravkinih polja – jer se tamo događa prava čarolija. Podravka već duži niz godina ulaže velika sredstva u poljoprivrednu proizvodnju, što zahtijeva posvećenost poljoprivredi, iskustvo, primjenu novih znanja te sklonost prema inovacijama i novim tehnologijama.
Proizvodnja vlastitih sorti i vlastitih sjemenskih usjeva
Kako bi smanjila uvoz i ovisnost o vanjskim tržištima, Podravka se u zadnjih nekoliko godina odlučila na povećanje proizvodnje povrća za vlastite potrebe. „Podravka ima ukupno 567 hektara zemljišta na kojima uzgajamo različite poljoprivredne kulture, na kojima godišnje uberemo između 4.000 i 5.200 tona povrća i ratarskih kultura – žitarica i uljarica. Takva veličina poljoprivrednih površina omogućava nam pravilno planiranje plodoreda, odnosno rotiranje usjeva u obradi tla. Poštivanjem plodoreda čuva se plodnost tla, visoka razina prinosa te visoka kvaliteta dobivenih plodova“, objašnjava naš sugovornik. „Jedan dio kultura Podravka pribavlja u suradnji s brojnim kooperantima iz cijele Hrvatske, dok smo s proizvodnjom pojedinih povrtnih kultura, kao što su grašak i cikla, već uspjeli potrebe tvornice za tim sirovinama osigurati s vlastitih polja.“.
Od ukupne količine poljoprivrednih površina Podravke, 40 posto zauzimaju upravo povrtne kulture. U sektoru Poljoprivreda, u ovoj fazi razvoja poljoprivredne proizvodnje Podravke, najveći investicijski fokus stavljen je na proizvodnju industrijske rajčice. Podravka sadi sedam hibridnih sorti rajčice na ukupno oko 230 hektara površine, od kojih je 80-ak hektara na vlastitim poljima. „Problem s kojim se susrećemo kod širenja poljoprivrednih površina je nedostatak dostupnih zemljišta, pogotovo u području Istre iz koje dolazi velika količina rajčice izvrsne kvalitete, a na temelju koje je i stvoren brend Istarska rajčica. Zato nam je izuzetno važna suradnja s lokalnim kooperantima i s Udrugom Pomidor, koja djeluje na tom području“, objašnjava.
Vrijedno se radi i na povećanju proizvodnje paprike pa su na Podravkinih 50 hektara zemljišta svoje mjesto našle i tri sorte hrvatske paprike koje se proizvode za nadaleko čuveni Podravkin ajvar. Podravka je dala prednost domaćoj proizvodnji ne samo kod proizvodnje sirovina, nego i na proizvodnju sjemena koje koriste i kojima opskrbljuju svoje kooperante. Od ove godine krenuli su s vlastitom proizvodnjom sjemenskih usjeva pa je za tri različite patentirane sorte paprike posađeno tri hektra sjemenskih usjeva. Očekivani prinos iznosi oko 100 kilograma sjemena, što je u plodovima negdje između pet i šest tona paprike.
Uza sve već nabrojano, treba reći da Podravka u svoju poljoprivrednu lepezu želi uvesti još neke kulture. „Radimo istraživanja i pokuse kako bismo razvili proizvodnju graha. Iako grah ima dugu tradiciju sadnje u Hrvatskoj, tu uglavnom govorimo o ručnoj sadnji i berbi, i to na malim obiteljskim gospodarstvima. Međutim, u okvirima industrijske poljoprivrede grah gotovo uopće nije zastupljen. Sada to nastojimo promijeniti“, kaže Dalibor Kezele.
Izazovi klimatskih promjena i kako se protiv njih boriti
A što s klimatskim promjenama? „Svi mi koji radimo ovdje volimo to što radimo, posvećeni smo poljoprivredi, pa opasnosti koji donose klimatske promjene shvaćamo vrlo ozbiljno. Suše, poplave, tuče i druge vremenske nepogode kakvima svjedočimo u posljednjih nekoliko godina, pojačane klimatskim promjenama, natjerale su sve poljoprivrednike da tom problemu pristupe vrlo odgovorno“. Stoga i svaka strategija razvoja poljoprivredne proizvodnje, ističe naš sugovornik, mora uzeti u obzir
klimatske promjene te razmišljati o zaštiti usjeva i uroda od vremenskih nepogoda.
„reba istaknuti i to da je Podravka jedna od rijetkih kompanija koja ima stalno zaposlenog agrometeorologa, to je naša kolegica Vesna Kadija Cmrk, diplomirana inženjerka fizike specijalizirana za agrometeorologiju, koja se svakodnevno bavi proučavanjem i praćenjem rezultata mjerenja vremenskih prilika, utjecaja klime i klimatskih uvjeta na biljke te prognoziranjima agrometeoroloških uvjeta. U radu joj pomažu i pomažu i četiri meteorološke stanice pomoću kojih se prate lokalni vremenski uvjeti na poljima“, ističe Dalibor Kezele.
„Svi naši usjevi su osigurani, to je u kompaniji kao što je Podravka neophodno. No kada vam tuča uništi 10 hektara paprike, kao što je to bio slučaj prošle godine, to je slaba utjeha“, dodaje. Svi smo ove godine mogli vidjeti da je u nekim krajevima Hrvatske, ali i susjednim zemljama, na određenim područjima padala tuča veličine jajeta. Pojava tuče i u manjim količinama napravi znatne štete na usjevima, dok takva krupna tuča u potpunosti uništi usjev, trud i rad mnogih poljoprivrednika.
Iako se u javnosti u posljednje vrijeme mnogo polemiziralo o učinkovitosti protugradne obrane, Dalibor Kezele smatra da takav vid zaštite ipak ima svoju funkciju u smanjivanju šteta. Alternativni sustavi obrane, kao što su mreže za obranu od tuče, ne pružaju uvijek adekvatnu zaštitu kod svih poljoprivrednih kultura, pogotovo ako morate zaštititi velike poljoprivredne površine od više stotina hektara.
„Sustavi protugradne obrane djeluje tako da se u oblak unosi reagens koji umnožava kapi vode u oblaku i na taj način se stvara mnogo veći broj malih komadića tuče, pa takvi mali, padajući kroz atmosferu prema zemlji se otope i padaju na tlo u obliku kiše, a ne leda, pa samim time niti ne mogu prouzročiti takve štete“, zaključuje naš sugovornik.
Sadržaj nastao u suradnji RTL native tima i Podravke.
