U svemu novom što radi, Podravka se povezuje sa stručnjacima i kreira nova inovativna rješenja za postizanje željenih ciljeva. Primjenjujući isti taj princip, započela je i modernizacija vlastite poljoprivredne proizvodnje, s punom primjenom novih znanja u koju su utkane suvremene, učinkovite i održive poljoprivredne prakse. Na tim temeljima stvorena je suradnja između Podravke i profesora dr. sc. Danijela Juga i njegovog istraživačkog tima s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Naime, uz obnovu mehanizacije, uvođenje modernih sustava navodnjavanja, postavljanje meteo stanica, Podravka je krenula i s drugačijom strukturom poljoprivrednih kultura na svojim poljima, a kako bi sve bilo u skladu sa suvremenim znanstvenim praksama u poljoprivredi, konzultirali su stručnjaka, profesora dr. sc. Danijela Juga koji se bavi izučavanjem konzervacijske obrade tla preko 25 godina.
Ugledni profesor svojim brojnim istraživanjima i povezivanjem s međunarodnim stručnjacima te osnivanjem organizacije „Hrvatsko društvo za proučavanje obrade tla“ nastoji omogućiti transfer znanja iz sfere znanosti u praktičnu primjenu u domaćoj poljoprivredi. Upravo stoga smo na početku razgovora prof. Juga zamolili da objasni što je to konzervacijska obrada tla te kako i kada se ovaj pristup počeo uvoditi u poljoprivredi.
„Konzervacijska obrada tla je suvremena metoda obrade tla koja sve više postaje standard u poljoprivredi na području Europe. Jest da je riječ o relativno novom sustavu obrade tla na našem području, no konzervacijska obrada tla vuče korijenje još iz 30-ih, 40-ih godina prošlog stoljeća iz Sjedinjenih Američkih Država kada je američka vlada, uslijed velikih suša i pri tom velikih degradacijskih procesa u tlu, pokrenula inicijativu za iznalaženjem inovativnih sustava obrade kako bi zaštitila jedan od najvažnijih resursa – plodno tlo“, ističe prof. Jug.
Poljoprivreda bez pluga
U svojoj osnovi, konzervacijska obrada tla u potpunosti isključuje oranje i korištenje pluga prilikom obrade tla. „U suštini, konzervacijska obrada tla predstavlja temeljni aspekt konzervacijske poljoprivrede koja se sastoji se od tri glavna načela: minimalnog seta zahvata obrade tla, konstantne pokrivenosti proizvodne površine biljkama i/ili biljnim ostatcima i primjene pravilnog plodoreda“, objašnjava prof. Jug.
Kod konzervacijske obrade tla cilj je da poljoprivredno tlo konstantno ostane pokriveno biljnim ostatcima koji će spriječiti vodenu i vjetrenu eroziju tla, odnosno zaštititi ga od njihovog razornog djelovanja, zaštititi i sačuvati vodu u tlu, ublažiti velike temperaturne oscilacije, spriječiti ili ublažiti degradacijski učinak jakih oborina i drugih vrsta atmosferilija (npr. Sunčeve svjetlosti) te tako omogućiti tlu njegovo optimalno i održivo funkcioniranje.
„U suprotnom, iscrpljivanje tla oranjem te tako ostavljanjem tla na milost i nemilost vanjskim utjecajima dovodi do toga da ono postaje beživotno, zbijeno, dehidrirano i bez živih organizama, što u konačnici smanjuje njegovu plodnost i produktivnost. Ono što činimo u tijekom konzervacijske obrade tla, odnosno pokrivenosti tla biljnim ostatcima, jest sprečavanje tih negativnih procesa uz istovremeno poticanje pozitivnih procesa“, ističe naš sugovornik.
Povijesno gledano, oranje i plug donijelo je revoluciju u poljoprivredi i omogućilo širenje obradivih površina i snažan razvitak poljoprivrede. Međutim, s razvojem znanosti i tehnologije, došlo se do novih spoznaja koje su sve više isticali negativne strane korištenja pluga i oranja.
Konkretni odgovor na klimatske promjene
“U današnje vrijeme oranje i primjena pluga smatraju se najinvazivnijim agrotehničkim radnim zahvatom i najvećim krivcem za degradaciju tla (npr. gubitak vode i organskih tvari iz tla), kao i jednim od najznačajnijih poljoprivrednih izvora stakleničkih plinova, koji imaju izravan utjecaj na klimatske promjene”, ističe dr. Jug.
Jednostavno rečeno, oranje je spor, vremenski zahtjevan i skup zahvat. Ako gledamo ukupno sve poslove oko obrade tla, na oranje u prosjeku otpada 80 posto ukupnih troškova, koje, između ostalog, čine mehanizacija, gorivo, utrošeno vrijeme.
„Oranjem se tlo degradira izrazito snažno, preciznije, narušava se njegov fizikalni, kemijski i biološki kompleks, što se u srednjoročnom razdoblju, i unatoč sve većim inputima u proizvodnji, značajno odražava na visinu i stabilnost prinosa, odnosno smanjenje prinosa i kvalitete proizvoda. U uvjetima prisutnih klimatskih promjena oranje se smatra apsolutno neprihvatljivim sustavom obrade tla. S druge strane, konzervacijska obrada tla, to jest, održavanje biljnog pokrova na tlu je jeftinije, učinkovitije, isplativije i ekološki prihvatljivije. Uz to, važno je poštivanje plodoreda, odnosno rotiranje usjeva s minimalno tri kulture u plodoredu. Na taj način se dodatno sprečava iscrpljivanje tla i minimalizira pojava bolesti, štetočina i korova jer štetočine koje napadaju primjerice kukuruz nisu one iste koje predstavljaju opasnost za neku drugu kulturu“, objašnjava prof. Jug.
Konzervacijska obrada tla sve više postaje standard u razvijenom svijetu. U svjetlu klimatskih promjena, koje su sve prisutniji problem i izazov, sve više se i na našim prostorima prihvaća činjenica da je uvođenje konzervacijske obrade tla nužnost. „Kao mjeru za očuvanje i revitalizaciju tla, osobito u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena, Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (eng. FAO – Food and Agriculture Organization) zalaže se za uvođenje konzervacijske obrade tla“, dodaje profesor Jug.
Transfer znanja i povjerenje kao stup dobre suradnje
Kako napraviti taj iskorak? Za početak, treba željeti učiniti pozitivan iskorak. Na domaćem terenu imamo primjer tvrtke Podravka koja je inovativna kompanija i želi biti pokretač promjena, želi razvijati održivo poslovanje i želi adekvatno reagirati na klimatske promjene. Podravka je tražila način kako da na svojim poljima popravi kemijsku, fizikalnu i biološku komponentu tla, odnosno proizvodnih površina. Pritom su se odlučili konzultirati sa stručnjacima te kroz razgovor i savjetovanje i sami odlučili uvesti konzervacijsku obradu tla na svojim poljoprivrednim površinama.
„Identificirali smo najveće izazove, proveli smo skeniranje i analize poljoprivrednih površina, uzeli uzorke tla za laboratorijske fizikalne, kemijske i biološke analize i na temelju dobivenih podataka i rezultata napravili preporuke za određene poljoprivredne površine. Podravka je zaista otvorena za suradnju, prati preporuke i suvremene trendove, traži savjete, zajedno obilazimo terene, provodimo savjetovanja s tehnolozima koji provode sve aktivnosti kojima se nastoji prevenirati probleme i ostvariti postavljene ciljeve. Najvažnije za dobru suradnju je povjerenje i to da imate partnera koji je otvoren, koji ima volju i želju za promjenom. U tom slučaju rezultati neće izostati“, kaže.
Dodatno, suradnja s Podravkom posredno otvara vrata i široj primjeni konzervacijske obrade tla u domaćoj poljoprivredi. Podravka je pionir na ovim prostorima u pogledu primjene novih tehnologija i metoda. Kako Podravka uz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju paralelno održava i razvija suradnje s mnogim kooperantima, manjim poljoprivrednim proizvođačima iz cijele Hrvatske, otvaraju se vrata da mnogi drugi poljoprivrednici u Hrvatskoj, ako već nisu, prihvate i uvedu suvremene tehnike obrade tla na vlastitim površinama.
Polagano se i u Hrvatskoj mijenja svijest o načinima poljoprivredne proizvodnje. U Hrvatskoj danas nema više poljoprivrednika koji nije barem čuo za konzervacijsku obradu tla. O toj temi se sve više priča, pomalo se hvata korak i sve se više primjenjuje u praksi, a Podravka svojim primjerom može poslužiti kao zamašnjak koji će dodatno ubrzati te pozitivne procese u poljoprivredi.
Sadržaj nastao u suradnji s RTL native timom i Podravkom!
