Sve je krenulo davne 1934. godine kada su koprivnički poduzetnici, braća Marijan i Matija Wolf, otvorili zanatsku radionicu „Braća Wolf“ za preradu voća. Proizvodnja od milja prozvane pekmezare „Braće Wolf“ postepeno se razvijala, no sve je prekinuo vihor Drugog svjetskog rata. Nakon završetka rata na tim je temeljima pokrenut pogon „Industrija konzervi Braće Wolf“ koji je proizvodnju podignuo na znatno višu razinu.
„U ljeto 1945. godine uglavnom je završena dogradnja tvornice i montaža postrojenja. Radili smo punom parom, i to u tri smjene s blizu sedamdeset radnika. Najviše smo proizvodili marmeladu, zatim džemove i kompote…“, isječak je iz sjećanja Marijana Wolfa, citiranih u knjizi Prve Podravkine godine. U skladu s tadašnjim društvenim kretanjima, dvije godine kasnije, poduzeće je nacionalizirano i dobilo je novo ime Podravka.
Investicije u proizvodnju i u ljude
Nakon teških ratnih godina pokretanje industrijske proizvodnje hrane s ciljem zadržavanja lokalnog stanovništva bilo je ključna poluga za oporavak ovog kraja. U tom kontekstu, Podravka je već uz investicije za proširenje proizvodnih kapaciteta, krenula i u aktivnosti koje su se odnosile na okrupnjavanje društvenog zemljišta te jačanje poljoprivredne proizvodnje društvenog sektora, a razvijala je i kooperativne odnose s malim poljoprivrednicima.
Uz već uhodane proizvodne linije, Podravka je počela uvoditi i nove, inovativne proizvode kao što su konfiture, a već 1952. godine kreće s proizvodnjom kandiranog voća, voćnog sirupa, žele-bombona, voćnog vina, ali i umaka kao što su kečap i senf. Uz to, proširuje se djelatnost na proizvodnju sušenog povrća, steriliziranih mahuna i graška te mesnih konzervi.
Inovacija je u samoj srži kompanije, reći će vam svatko tko radi u Podravki. I tako je oduvijek i bilo. Inovativni pristupi u proizvodnji te ambicija za ostvarenjem punog potencijala cijelog ovog kraja, bili su i ostali važan dio misije i vizije razvoja Podravke. Tako se, osim u proširenje proizvodnih pogona, investiralo u izgradnju i opremanje laboratorija, ali i u zapošljavanje iznimnih ljudi koji su razmišljanjem „izvan okvira“ postali važna karika u stvaranju Podravke kakvu poznajemo, jedne od vodećih prehrambenih kompanija u regiji, s nizom brendova od dječje hrane, žitarica, povrća i voća, mesnih prerađevina, začina i svih ostalih proizvoda koji su neizostavan dio svakog domaćinstva.
Kada se sa srcem kuha, kuha se Podravka juha
Dio Podravke 1955. godine postaje i prof. Zlata Bartl, na čiju inicijativu 1957. Podravka pokreće proizvodnju dehidratiziranih juha. Već sljedeće godine krenulo se s proizvodnjom svima nam dobro poznate „Kad se sa srcem kuha…“ kokošje i goveđe juhe iz vrećice, koja se kuha samo pet minuta. Prepoznatljiva žuta ambalaža, koju je ovaj proizvod i danas zadržao, vraćaju nas u djetinjstvo, a vjerujemo da se kod većine prvi kulinarski pokušaji vežu upravo za pripremu jednostavnih, a opet ukusnih juha iz vrećice.
Nakon velikog uspjeha s juhama, 1959. godine prof. Zlata Bartl okupila je tim ljudi i nastavila razvijati još jednu intrigantnu i vrlo inovativnu zamisao. Ovaj put riječ je bila o danas globalno poznatom univerzalnom dodatku jelima, slavnoj Vegeti, koja se prodaje u više od 60 zemalja i prisutna je na pet kontinenata.
Podravka je kontinuirano radila na širenju lanca opskrbe, osvajala nova tržišta i razvijala nove proizvode. U sedamdesetima je krenuo i novi snažni investicijski ciklus, a kupci su upoznali i nekoliko novih proizvoda, koji su postali vrlo traženi i popularni i zadržali se dandanas u svojoj prepoznatljivoj formi. Tako je 1970. Podravka pokrenula proizvodnju dječje hrane Čokolino kojem se postepeno pridružila cijela linija dječje hrane različitih okusa.
Ulazak u nove industrije i širenje portfelja
Iste godine punionica mineralne vode u Lipiku postaje sastavni dio Podravke. Izvorno poznata kao “Prirodna mineralna voda”, ’73. godine mijenja naziv u “Lipički studenac”, danas poznat kao “Studenac”.
Samo dvije godine kasnije Podravka u Ludbregu, pokraj Koprivnice, osniva tvrtku Belupo za proizvodnju lijekova. Ulazak u područje farmaceutike bio je odavna upisan kao jedan od strateških ciljeva za razvoj Podravke pa je 1971. krenula gradnja prve suvremene tvornice lijekova Belupo, koja je puštena u rad u jesen 1972. u Ludbregu. Belupo je u početku proizvodio dezinficijens, pripravke na bazi ljekovitog bilja te petnaestak lijekova, a ubrzo je krenula i proizvodnja vlastitih antibiotika.
S brzim razvojem i širenjem proizvodnog programa tvrtke Belupo, koja je uz lijekove počela proizvoditi kozmetiku, stvorena je potreba za većom tvornicom pa je 1981. sagrađena nova tvornica, ovoga puta u kompleksu industrijske zone Danica u Koprivnici.
Istovremeno, Podravka je i dalje ulagala u razvoj prehrambene industrije. Kako je ovaj podravski kraj tradicionalno poznat i po uzgoju stoke, jedan od razvojnih ciljeva koji su također zacrtani od samog začetka bio je proširenje na mesnu industriju. Cilj je realiziran 1973. kada Podravka kreće s novom velikom investicijom, izgradnjom industrijske zone na Danici, danas poznatom kao “Danica mesna industrija“.
Tijekom desetljeća Podravka se aktivno širila i razvijala poslovanje. Milenijska 2000. godina bila je velika godina za Podravku. Te godine otvorena je nova tvornica Vegete u Koprivnici, ali i tvornica Vegete, juha i praškastih proizvoda u Poljskoj. Dvije godine kasnije Podravka preuzima tvrtku Ital-Ice iz Poreča, koja se bavi proizvodnjom sladoleda, slastica i distribucijom smrznute hrane. Iste te godine preuzima i Lagris, vodeću češku tvrtku u proizvodnji riže i grahorica.
Ulaganje u rast i modernizaciju u svim aspektima
U industrijskoj zoni Danica 2003. godine otvorena je nova tvornica Podravka jela u Koprivnici, a 2005. godine u istoj zoni u Koprivnici počinje gradnja nove tvornice dječje hrane Lino. Projekt izgradnje nove tvornice, smještene uz postojeći Podravkin pogon za proizvodnju kremastih namaza, završen je 2006. godine. Nastavlja se širenje portfelja brendova, pa tako 2007. godine u sastav Podravke ulaze i poljski brendovi Warzywko i Perfekta te hrvatski Lero. U 2015. godini Podravka je dovršila preuzimanje slovenske tvrtke Žito s dobro poznatim brendovima Žito, Zlatno polje, Natura, Gorenjka, 1001 Cvet, Šumi bomboni i Maestro te tako dodatno ojačala svoju tržišnu poziciju u regiji.
U listopadu 2021. krenula je obnova zgrade sjedišta Podravke u Koprivnici, prva cjelovita obnova zgrade od 1979. godine, kada je izgrađena. Radovi su uključivali informatičku i energetsku rekonstrukciju te ukupnu modernizaciju objekta.
Radovi su završeni u rujnu 2022. godine, a u obnovu i modernizaciju uloženo je 104,5 milijuna kuna, što uključuje gotovo 12,5 tisuća kvadrata unutarnjeg prostora te parkiralište i okoliš. Uz značajnu uštedu energije i smanjenje CO2, rekonstrukcijom i modernizacijom upravne zgrade postignuto je poboljšanje uvjeta rada zaposlenika, a treba naglasiti kako su tijekom obnove zadržane sve umjetnine ugrađene u zgradu, čime je Podravka potvrdila svoju posvećenost očuvanju tradicije i povijesno-kulturne baštine.
U studenom prošle godine dovršeni su i radovi na modernizaciji pogona za preradu voća i povrća u tvornici Kalnik u Varaždinu, koja je uključivala nabavu nove opreme i građevinske radove.
Investicijom od 40 milijuna kuna Podravka je uvela inovativnu tehnologiju proizvodnje i pakiranje ajvara i drugih proizvoda, što je omogućilo veće kapacitete prerade voća i povrća, a dobili smo i nekoliko noviteta na tržištu, primjerice Ajvar squeeze.
Još jedna značajna investicija bila je i projekt “Zaokret” koji se odnosio na restrukturiranje poslovanja i modernizacije proizvodnje u tvrtki Žito. Projekt restrukturiranja Žita započeo je u siječnju 2022. godine, a Podravka je do sada investirala 8,2 milijuna eura. U okviru ovog investicijskog ciklusa uvedena je nova proizvodna linija za proizvodnju kruha u Pekari Vič u Sloveniji, a investicija je obuhvatila i automatizaciju linija u Mariboru te proširenje kapaciteta skladištenja smrznutih proizvoda u Mariboru.
Iz Podravke ističu da će uz spomenutih 8,2 milijuna eura do kraja ove 2023. godine biti uloženo dodatnih osam milijuna eura, čime ukupna investicija doseže 16,2 milijuna eura, sve kako bi Žito ojačalo svoju poziciju na slovenskom tržištu, ali i kako bi Žito pekarski proizvodi bili još dostupniji na hrvatskom tržištu.
U sklopu tvornice Kalnik u Varaždinu gradi se i nova suvremena tvornica za preradu rajčice s kojom će se proširiti postojeći kapaciteti prerade, a ujedno će se ostvariti i cilj osjetnog povećanja poljoprivredne proizvodnje, konkretno proizvodnje rajčice na području od Međimurja do Virovitičko-podravske županije.
Nova tvornica za preradu rajčice u tvornici Kalnik u Varaždinu trebala bi biti puštena u rad u rujnu 2024. godine, odnosno do sljedeće sezone berbe rajčica.
U ožujku 2023. počeli su radovi na izgradnji novog Podravkinog Logističko-distributivnog centra u Koprivnici. Riječ je o najvećoj investiciji u sklopu Strategije poslovanja Grupe Podravka do 2025. godine, čija je ukupna vrijednost 48 milijuna eura, a radovi će obuhvatiti 26 000 m2 bruto tlocrtne površine.
Izgradnja Logističko-distributivnog centra jedna je od najvećih kapitalnih investicija u povijesti kompanije, a zadovoljit će predviđeni rast prodaje, odnosno potrebu za skladišnim prostorom u idućih deset godina. Novi logističko-distributivni centar projektiran je tako da se u budućnosti, po potrebi, može još proširiti, a predviđena je i instalacija solarnih panela na krovove.
Novi logističko-distributivni centar trebao bi olakšati posao radnicima koji su zaposleni u logistici i skladištu, smanjiti potrebu za internim transportom te tako utjecati na ukupno smanjenje emisija CO2 te u konačnici omogućiti podizanje kvalitete usluge i odnosa prema kupcima na još višu razinu. Uz inovacije i ulaganje u praćenje suvremenih tehnoloških trendova, Podravka se na tržištu uvijek izdvajala baš po snažnoj povezanosti s kupcima, koju je desetljećima stvarala. Upravo je ta činjenica, u konačnici, ključni dio veličine, kvalitete i snage brenda zbog kojeg je Podravka izrasla u diva prehrambene industrije, baš u segmentu u kojem je povjerenje ključna vrijednost.
Sadržaj nastao u suradnji s RTL native kolektivom i Podravkom.
