Iako se o njima govori već dugo, stvarnih opasnosti nismo bili dovoljno svjesni. Sve donedavno.
Još dok se o klimatskim promjenama govorilo „samo“ upozoravajući na otapanja ledenjaka i rast temperature na Arktiku, za većinu ljudi problem je bio previše daleko i previše apstraktan da bi se o njemu ozbiljno razmišljalo. Međutim, u Hrvatskoj smo već ove godine mogli vidjeti i osjetiti punu težinu i značenje klimatskih promjena u našim životima i našoj svakodnevici.
Suše tijekom ljetnih mjeseci, nagle promjene vremena praćene olujama, snažnim vjetrovima, velikom količinom kiše ili tučama, poplavama i drugim ekstremnim vremenskim nepogodama. Sve to upravo je rezultat klimatskih promjena za koje je glavni krivac tzv. efekt staklenika izazvan prekomjernim emisijama stakleničkih plinova.
Veliki kao predvodnici borbe protiv klimatskih promjena
Trebamo postati svjesni da vremenske nepogode kakvima svjedočimo nisu tek epizoda, nego najava stvarnosti koja nas čeka u bliskoj budućnosti i koja bi mogla ugroziti sav život na planeti Zemlji. Za usporavanje i ublažavanje klimatskih promjena potrebno je zajednički djelovati na svim razinama. To uključuje prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, smanjenje onečišćenja odgovornijim odnosom prema otpadu i podizanjem svijesti o ograničenim resursima kojima raspolažemo, kao što su pitka voda ili plodno tlo, te učinkovitije i održivo raspolaganje tim resursima.
U prvom planu su velike kompanije koje moraju preuzeti ulogu predvodnika u toj borbi i čije će dobre prakse slijediti svi ostali. Nit vodilja već je donesena u formi strateških ciljeva Europske unije koji se temelje na zelenoj tranziciji, prelasku na obnovljive izvore energije, smanjenju emisija stakleničkih plinova te optimizaciji poslovnih procesa u skladu s načelima održivosti.
O toj temi razgovarali smo s Natašom Mikuš Žigman, direktoricom sektora za Poslovnu održivost i zelenu transformaciju u kompaniji Podravka. S obzirom da je Podravka nedavno predstavila Strategiju održivog poslovanja, za početak razgovora zamolili smo je da kaže nešto više o samoj strategiji i njenim ciljevima.
„Podravka je ove godine u svibnju predstavila Strategiju održivog poslovanja do 2030. godine. Na početku treba reći da primjena održivosti u poslovanju Podravke nije novina jer se njome bavimo već desetak godina. Prošle godine je ustrojen i Sektor za poslovnu održivost i zelenu tranziciju, čija je zadaća koordinirati provođenje Strategije održivog poslovanja na razini cijele Grupe s jasno definiranim ciljevima i rokovima“, kaže Mikuš Žigman.
„Ako govorimo o usklađenosti s politikama Europske unije, naša Strategija u potpunosti je usklađena sa strateškim ciljevima EU. Ona pokriva četiri područja, a unutar njih je definirano deset glavnih ciljeva Strategije. Ta četiri glavna područja čine: „Čist okoliš“, „Zdrava prehrana“, „Briga o zaposlenicima i zajednici“ i „Dobro korporativno upravljanje““, istaknula je.
Najveća integrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj je ona Podravkina
Pa krenimo redom. „U pogledu prvog stupa koji se odnosi na zelenu tranziciju, treba reći da je Podravka d.d. još prošle godine smanjila emisiju CO2 iz energenata za 6,2 posto u odnosu na godinu dana ranije, dok je na razini cijele Podravka Grupe emisija CO2 iz energenata u 2022. smanjena za čak 9,2 posto“, kaže Mikuš Žigman te dodaje da je ovo smanjenje tek početak.
„Snažno smo se fokusirali na razvoj vlastitih obnovljivih izvora energije, prvenstveno energije dobivene od sunca. Prošle godine s radom je krenula sunčana elektrana postavljena na krovovima proizvodnih pogona u industrijskoj zoni Danica. To je u ovom trenutku najveća integrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj s više od tri milijuna KWh godišnje, što smatram izvrsnim postignućem. U planu su daljnje investicije u proširenje postavljanjem solarnih panela na drugim našim proizvodnim pogonima u Kalniku, Dugopolju, Rovinju, a cilj je dobivanje više od 13 milijuna KWh godišnje iz obnovljivih izvora energije,“ ističe Mikuš Žigman.
„Kako bismo zaokružili cijelu priču o energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije, u planu je izgradnja kogeneracijskog postrojenja na biomasu za proizvodnju toplinske i električne energije do 2027. godine. Sve to pomoći će nam u ostvarenju cilja od 100 posto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine“, dodaje.
S ciljem smanjenja CO2 Podravka je krenula i u reorganizaciju transporta. „Reorganizacija transporta obuhvatila je sve faze, od prijevoza sirovina pa sve do distribucije gotovih proizvoda prema trgovinama. Pokrenuli smo i građenje novog logističko-distributivnog centra kojim ćemo centralizirati veći broj sadašnjih skladišnih lokacija. Nove, učinkovitije metode logistike i transporta u praksi znače i manju potrošnju energenata, a samim time i daljnje smanjivanje udjela štetnih plinova koji zagađuju atmosferu“, kaže.
„Uz to, uveli smo nove, moderne sustave klimatizacije u našim proizvodnim pogonima. Nadalje, provedena je modernizacija upravne zgrade Podravka u Koprivnici s ciljem povećanja energetske učinkovitosti, čime je zgrada iz razreda D prešla u razred A. Sve te investicije predstavljaju kumulativno smanjenje CO2, kojima se sve više približavamo zacrtanim ciljevima Strategije koje želimo realizirati do 2030. godine“, ističe Mikuš Žigman.
U velikoj i globalnoj kompaniji kao što je Podravka, čiji su proizvodni pogoni smješteni u četiri države, a svoje proizvode plasira na više od 60 tržišta širom svijeta, provođenje Strategije sa sobom donosi izazove. No, kako kaže Mikuš Žigman, Podravka se s time jako dobro nosi jer se temama održivosti i zelene tranzicije bavi već desetak godina. Kako to izgleda u praksi?
„Nova direktiva EU o korporativnom izvještavanju o održivosti mnogo je zahtjevnija nego što je to bila dosadašnja direktiva o nefinancijskom izvještavanju. Potrebno je precizno praćenje količine i vrste utrošenih energenata, potrošene količine vode, svih vrsta i količina otpada, kao i mnogih drugih podataka koje prikupljamo iz svih naših pogona i prodajnih društava. Također, od tvrtki se očekuju detaljne analize kapitalnih i operativnih izdataka s aspekta usklađenosti sa zahtjevima EU regulative. S ciljem ispunjavanja ciljeva propisanih u direktivi EU, ustrojili smo mrežu djelatnika s kojima radimo na prikupljanju i obradi podataka“, objašnjava Mikuš Žigman.
Kakav svijet ostavljamo budućim naraštajima?
„Koliki je stvarni utjecaj klimatskih promjena, to smo možda najbolje mogli vidjeti posljednjih tjedana. Ovdje ću navesti nekoliko podataka za koje osobno smatram da ih svi moramo biti svjesni u svakom trenutku i prilikom odluka koje donosimo u svakodnevnom životu. U posljednjih 50 godina na području cijelog planeta svijet je izgubio 50 posto plodnog tla. Osim toga, prema procjenama UN-a, potražnja za pitkom vodom do 2030. nadmašit će kapacitete s kojima trenutno raspolažemo. Na kraju, postoje i najave da će uskoro u oceanima i morima plivati više plastike nego ribe – i to je sve posljedica ljudskog djelovanja na okoliš. Zato zelena tranzicija i zaokret prema održivosti nemaju alternativu jer ako nastavimo po starom, treba se zapitati, kakav ćemo planet ostaviti generacijama koje dolaze?“, pita se Mikuš Žigman.
„Prema provedenim istraživanjima, kao najznačajniji rizici u poslovanju među prvih šest navode se rizici povezani s klimatskim promjenama. Konkretno, Podravka je utjecaj klimatskih promjena osjetila i prošle godine kada je šteta od izravnog utjecaja klimatskih promjena u obliku vremenskih nepogoda, od kojih većina na poljoprivrednim usjevima, procijenjena na oko 2,5 milijuna kuna“, dodaje.
Uz vidljive pomake u pogledu smanjenja emisija štetnih plinova i prelaska na obnovljive izvore energije, Podravka aktivno radi na smanjenju otpada od hrane. Između ostalog, to znači i potpuni prelazak na ekološki prihvatljivu ambalažu za sve prehrambene proizvode tako da sva ambalaža bude prikladna za recikliranje, povrat ili kompostiranje. „U pogledu prehrambenih proizvoda Podravka d.d. je 2022. godine sveukupno imala 87,8 posto reciklabilne ambalaže. Cilj je da do 2030. godine dostignemo 100 posto i to je nešto na čemu sada radimo. No treba reći da je promjena ambalaže kompleksno pitanje jer ona treba omogućiti očuvanje nutritivne vrijednosti, okusa i roka trajanja proizvoda te zadovoljiti očekivanja potrošača“, objašnjava.
Klimatske promjene su složeno pitanje kojem trebamo pristupiti na način da promišljamo što svatko od nas ponaosob, ali i kao društvo, može učiniti kako bismo zaustavili njihove već sada snažne posljedice. To znači i novu priliku za promjenu paradigme ponašanja u kojoj ćemo razumno koristiti prirodne resurse i na taj način pokušati očuvati ovaj još uvijek lijep planet za generacije koje dolaze nakon nas, zaključuje Nataša Mikuš Žigman.
Sadržaj nastao u suradnji s RTL native timom.
